1. Što tražite?

Tražimo pravo na obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima po sposobnostima bez obzira na imovinski status.

 Obrazovanje bi trebalo biti nacionalni prioritet za razvoj zemlje. Uvođenje školarina uvodi imovinski status kao kriterij visokog obrazovanja. Kako školarine dokazano kroz godine u godinu rastu kao što raste i broj studenata koji plaća školarinu, tako je sve više studenata slabijeg imovinskog statusa zakinuto za pravo na obrazovanje. Zbog toga država mora pokrivati troškove obrazovanja. Zato tražimo rebalans državnog proračuna u sektor obrazovanja.

2. Zar nisu školarine poticaj da studenti završe u roku?

Jedina relevantna studija napravljena na tu temu (Novi list, 11. ožujka 2007.) pokazuje kako nema korelacije plaćanja studija sa brzinom studiranja. Osim toga, ovaj pristup vodi do toga da samo imućniji studenti mogu platiti „sankciju“ ponovnog upisivanja kolegija.

3.  Kome su vaši zahtjevi upućeni?

Naši zahtjevi su prvenstveno upućeni Vladi RH i MZOŠ-u, odnosno institucijama koje raspolažu državnim proračunom. Procjena je da bi ostvarenje zahtjeva besplatnog školovanja na svim razinama (preddiplomskom, diplomskom i postdiplomskom) državu koštalo oko 500 milijuna kuna. Na prvi pogled se to može činiti mnogo, no to je povećanje proračuna za visoko školstvo oko 14 posto. U odnosu na ukupni državni proračun to je oko 0,4% državnog budžeta. Obzirom da se golemi novac državnog proračuna kanalizira u upitno opravdane svrhe, naš zahtjev je i više nego realan.

4. Zašto blokada nastave? Zar ne postoji drugi način izražavanja stava?

Javnost je zasićena jednokratnim prosvjedima i protestima. Primjer prosvjeda 7. svibnja 2008. protiv plaćanja diplomskog studija jasno to pokazuje. Nakon prosvjeda, ministar je obećao 78 milijuna kuna za jednu generaciju studenata diplomskih studija, međutim uplaćeno je samo 25 milijuna kuna za dvije generacije. Jasno je dakle da prosvjedi nemaju dovoljnu težinu, a uz to se i povlači pitanje netransparentnosti financiranja obrazovanja.

5. Zar ne postoji već legalno izabrano studentsko predstavništvo koje bi artikuliralo zahtejve?

Studentski zbor se kao formalno tijelo koje predstavlja studente pokazao kao spor i neefikasan te je upitno koliko je uopće motiviran za rješavanje studentskih problema.

6.Što znači blokada nastave? Što je plenum?

Blokada nastave nije vođena željom opstruiranja nastavnog procesa. Naprotiv, zamišljeno je da studenti alternativim programom, radionicama i predavanjima dotaknu i osvijeste goruće probleme obrazovanja, ekonomije i demokracije. Plenum je oblik direktne demokracije. Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Svi građani imaju pravo sudjelovati na plenumu. Ideja je da se model plenuma predloži kao metoda zastupanja studentskih zahtjeva i nakon završetka provjeda.